Namaski ruknovi su sastavni dijelovi namaza bez kojih se namaz ne može zamisliti, a izostavljanje nekog od njih, namjerno ili iz zaborava, kvari namaz.
A to su:
Početni tekbir (tekbiretu-l-ihram ili iftitahi-tekbir), kijam – stajanje u namazu za one koji to mogu, kiraet – učenje sure El-Fatihe, osim u slučaju ako se klanja za imamom, ruku’ – pregib u namazu i podizanje sa ruku’a, sedžda (padanje ničice na tlo) i sjedenje između sedždi, et-tešehhudu-l-ehir (kada-i-ahire, zadnje sjedenje u namazu) i sjedenje na istom, sekinet – smirenost ili skrušenost u namazu i selam – izgovaranje selama kao završnica namaza.
Obavezne namaske radnje – vadžibi: to su radnje koje klanjač mora izvršiti u namazu, a u slučaju da namjerno izostavi neku od njih, namaz je pokvaren. Međutim, ako se neki namaski vadžib izostavi iz zaborava ili zbunjenosti, propisana je radnja koja će nadomjestiti i popraviti taj propust, a to je sehvi-sedžda (sedžda zbog zaborava i greške u namazu) koju ćemo pojasniti u nastavku.
Obavezne namaske radnje – vadžibi su:
Svi tekbiri izuzev početnog tekbira kojim se stupa u namaz, izgovoriti: subhane Rabbije-l-Azim jedom, semi’allahu limen hamideh koje izgovara imam i klanjač koji ne klanja u džematu, zatim reći: Rabbena leke-l-hamd, pa subhane Rabbije-l-E‘ala – jednom na sedždi, kao i Rabbigfir li – jednom između dvije sedžde na sjedenju i et-tešehhudu’l-evvel - prvo sjedenje u namazu. Ovo su namaski vadžibi koji se pri zaboravu mogu popraviti sa sehvi-sedždom (sedždom zbog zaborava i greške u namazu).
Namaski sunneti – pohvalne radnje u namazu: Sve što nije uvršteno u namaske ruknove (sastavne dijelove namaza) i namaske vadžibe (obavezne radnje u namazu), bilo od riječi: zikra i dova ili radnji, smatra se sunnetom koji upotpunjuju i uljepšavaju namaz pa bi ih trebalo izvršavati, s tim da je namaz ispravan i bez njih.
Položaj klanjača raste i povećava se njegova nagrada spram njegove prisutnosti i skrušenosti u namazu i izbjegavanju svega što odvlači pažnju od namaskih radnji.
|
Sehvi-sedžda (sedžda zbog zaborava i greške u namazu) To su dvije sedžde koje je Allah Uzvišeni propisao radi otklanjanja greške i nedostatka u namazu. Kada se čini sehvi-sedžda? Sehvi-sedžda se čini u sljedećim situacijama: 1Ako klanjač u svom namazu, zbog zaborava ili zabune, doda ruku’, sedždu, stajanje ili sjedenje, tada mu je propisana sehvi-sedžda. 2Ako izostavi neki namaski rukn (sastavni dio namaza), tada će nadomjestiti propušteni rukn, a na kraju namaza će učiniti sehvi-sedždu. 3Ako iz zaborava izostavi neki namaski vadžib (obaveznu namasku radnju) npr.: prvo sjedenje, tada će popraviti grešku sa sehvi-sedždom 4Ako posumnja u broj rekata koje je klanjao, odlučit će se za sigurniji broj, tj. za manji, pa će na kraju namaza učiniti sehvi-sedždu. Način na koji se obavlja sehvi-sedžda: Obave se dvije sedžde sa stankom između njih kao i u svakom drugom namazu. Vrijeme sehvi-sedžde:
 |
Šta će pokvariti namaz?
1
Namaz će pokvariti izostavljanje rukna (sastavnog dijela namaza) ili šarta (uvjeta valjanosti namaza) kojeg klanjač može ispuniti, bez obzira desilo se to namjerno ili iz zaborava.
2
Ako se namjerno izostavi neki namaski vadžib (obavezna radnja u namazu).
3
U slučaju da klanjač namjerno progovori (govorom koji nije od namaza).
4
Namaz će pokvariti glasno smijanje,
5
te bespotrebni, česti i uzastopni pokreti koji nisu od namaza.
Namaski mekruhi – pokuđene radnje u namazu
Pokuđeno je poigravanje s licem ili rukama u namazu.
To su djela koja umanjuju vrijednost namaza, skrnave skrušenost i formu (ljepotu) tog časnog ibadeta. Navest ćemo ih:
1
U namazu je pokuđeno okretanje (bacanje pogleda po strani) u vezi čega je Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas podario, rekao: “To je potkradanje kojim šejtan urušava namaz (Allahovog) roba.” (El-Buhari, 718).
2
Pokuđeno je igranje rukama, licem, stavljanje ruku na bok (podbočiti se), vezivanje ili uplitanje prstiju i pucketanje prstima.
3
Pokuđeno je stupati u namaz u stanju odsutnosti misli ili usmjerenosti istih na potrebu za toaletom, hranom i slično, jer je Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas podario, rekao: “Namaz se ne klanja kad je jelo postavljeno, niti prilikom trpljenja prirodne nužde.” (Muslim, 560).
