1
Taharet – čistoća od stvarne i fiktivne nečistoće, o čemu smo ranije govorili (vidi str 91.)
2
Propisno odijevanje:
Potrebno je da odjeća prekrije stidne dijelove tijela, da bude široka i duga kako ne bi odavala obrise tijela i da ne bude prozirna.
Stidni dijelovi tijela (avret) dijele se na tri vrste:
Avret (stidni dijelovi tijela) u namazu kod odrasle, punoljetne žene je cijelo tijelo izuzev lica i šaka.
Avret (stidni dijelovi tijela) kod djece je u predjelu spolovila i anusa.
Avret (stidni dijelovi tijela) kod odraslog punoljetnog muškarca je od pasa do koljena.
Uzvišeni je rekao: O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete molitvu obaviti! (El-‘Araf, 31.). Pokrivanje stidnih dijelova tijela ubraja se u najprostiji oblik lijepog oblačenja i uređivanja za namaz.
Muslimanka je dužna da u namazu prekrije cijelo tijelo izuzev lica i šaka.
3
Okretanje u pravcu kible (Ka’be)
Svevišnji je kazao: I iz svakog mjesta u kome budeš, ti lice svoje Časnom hramu okreni. (El-Bekara, 149.).
- Kibla muslimana – pravac okretanja u namazu jeste Ka’ba časna koju je podigao i sagradio poslanik Ibrahim, Allah mu mir i spas darovao, poznat po nadimku Ebu-l-enbija’ (Otac vjerovjesnika). Ka’bu časnu su hodočastili svi vjerovjesnici iza Ibrahima, Allah mu mir i spas darovao, a mi vjerujemo da je to Božiji hram – mesdžid, podignut od kamena koji ne pribavlja korist, niti može nauditi, ali se po Allahovoj zapovijedi okrećemo prema Ka’bi u namazu, tako da se svi muslimani okreću u jednom, istom pravcu pa i zbog toga zaslužuju i dobijaju Božiju nagradu.
- Obaveza muslimana je da se okrene prema Ka’bi u svom namazu ako je vidi, međutim ako je daleko, dovoljno je da se okrene u pravcu grada Mekke. Malo odstupanje od pravca neće imati nikakvu štetnu posljedicu, o čemu je Vjerovjesnik, Allah mu mir i spas darovao, rekao (u Medini): “Prostor između istoka i zapada je pravac kible.” (Et-Tirmizi, 342).
- U slučaju da klanjač, zbog bolesti ili nekog drugog opravdanog razloga, ne može da se okrene u pravcu kible u namazu, onda je oslobođen te obaveze analogno oslobađanju i spadanju svih drugih vjerskih obaveza prilikom nemoći, jer je Uzvišeni objavio: Zato se Allaha bojte koliko god možete. (Et-Tegabun, 16.).
4
Nastupanje namaskog vremena:
Ovo je uvjet valjanosti namaza, tako da obavljanje namaza prije nastupanja njegovog vremena nije ispravno. A s druge strane, smatra se haramom – grijehom odlaganje namaza do isteka i prolaska njegovog predviđenog vremena. Svevišnji je kazao: Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju. (En-Nisa’, 103.).
Nakon utvrđivanja nastupa namaskog vremena, treba znati:
- Najbolje je namaz obaviti u njegovo prvo vrijeme, odmah po nastupanju namaskog vremena.
- Obaveza je namaz klanjati u njegovom predviđenom vremenu, jer je zabranjeno – haram odlagati namaz izvan toga bez obzira kakav se razlog pojavio.
- Ko propusti namaz u njegovom predviđenom vremenu zbog sna ili zaborava, obavezan je požuriti da obavi taj namaz čim ga se prisjeti.
Uzvišeni je rekao: Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju.
