Hadždž je namjera posjete Allahovog Svetog hrama radi obavljanja obreda hadždža, a sâm hadždž kao ibadet – obred sastoji od riječi i radnji koje nam donosi Allahov Poslanik, Allah mu mir i spas darovao, kao što je ihram – oblačenje posebne odjeće, tavaf – počasno kruženje oko Ka’be sedam puta, sa’j – hodanje između dva brežuljka Safe i Merve, vukuf – stajanje na Arefatu, remj – bacanje kamenčića (džemreta) na Mini i drugo.
Hadždž kao vjerski čin donosi raznovrsne blagodati, dobra i koristi ljudima poput oglašavanja Allahove jednoće – tevhida, oprost grijeha, međusobno upoznavanje i zbližavanje muslimana, učenje i saznavanje vjerskih propisa i mnogo drugoga.
Vrijeme hadždžda
Centralni dio radnji i obreda hadždža je između 8. i 13. dana mjeseca zu-l-hidždžeta. To je zadnji mjesec lunarne godine u islamskom kalendaru.
Ko je obavezan obaviti hadždž
Da bi hadždž nekome bio obavezan potrebno je da ispunjava neke uvjete: da je musliman, mukellef - šerijatski obveznik (razuman i spolno zreo) i da je u mogućnosti izvršiti ovu obavezu.
Poimanje mogućnosti u pogledu hadždža
To je sposobnost odlaska na hadždž u Mekku legalno, uz poštivanje pravne regulative, te obavljanje obreda hadždža bez poteškoća i velikog fizičkog napora, koji ne prelazi uobičajeni napor na nekom drugom putovanju, pod uvjetom sigurnosti života i imovine, te da materijalni izdaci za hadždž ne ugroze uobičajenu opskrbu čovjeka i opskrbu onih koje je dužan izdržavati.
